Otkriven mehanizam uklanjanja štetnih bjelančevina u stanici - novosti iz grupe Ivana Đikića
ZAGREB, 21. svibanj 2008. – Dr. sc. Ivan Đikić, znanstvenik i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Frankfurtu u najnovijem broju uglednog svjetskog časopisa Nature objavio je zajedno sa mladom hrvatskom znanstvenicom Koraljkom Husnjak otkriće koje bi moglo igrati ključnu ulogu u borbi protiv tumora i neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove ili Alzheimerove.
Riječ je o otkriću bjelančevine Rpn13 koja djeluje kao novi receptor za razgradnju bjelančevina na proteazomu (čistaču stanice). Nobelova nagrada 2004. godine dodijeljena je trojci znanstvenika (Avraham Hershko, Aaron Ciechanover i Irwin Rose) za otkriće ubikvitina kao signala za razgradnju starih, istrošenih ili agregiranih bjelančevina u proteazomu. To originalno otkriće je staro točno 30 godina no do danas nisu otkriveni molekularni mehanizmi na koji se način proteazom prepoznaje ubikvitin na bjelančevine koje se trebaju razgraditi. Upravo taj nepoznati receptor (Rpn13) koji se veže za ubikvitin s velikim afinitetom predstavljen je u najnovijem broju časopisa Nature.
«Ovo je istraživanje najveći uspjeh moje karijere jer smo uspjeli otkriti dugogodišnju znanstvenu enigmu. Posebno me veseli da smo istraživanje započeli u našem laboratoriju u Frankfurtu ali smo vrhunske rezultate postigli zahvaljujući timskom radu molekularnih biologa, biokemičara, fizičara i genetičara. Naime, kad je Koraljka otkrila da se nepoznati receptor Rpn13 veže za ubikvitin odmah smo uspostavili znanstvenu suradnju sa strukturalnim biolozima sa Tehničkog sveučilišta u Münchenu i Sveučilišta Minnesote u Minneapolisu, te genetičarima sa Harvardskog Sveučilišta. Osim toga dio istraživanja je obavljen i u Splitu na MedILS, gdje Jelena Korać radi svoj doktorat upravo na Rpn13 projektu», istaknuo je dr. sc. Ivan Đikić.
Koliko je rad značajan nabolje pokazuje podatak da će časopis Nature objaviti dva rada o ovom otkriću: vodeći članak u izdanju koji opisuje biološki značaj Rpn13 receptora, te regularni rad o strukturi ubikvitin vezuće domene. Na oba rada prof. Đikić je voditelj projekata, a Koraljka Husnjak prva autorica. Osim toga uredništvo Naturea je pripremilo i posebne vijesti o ovim radovima u svom izdanju te intervju s prof. Đikić na web stranici časopisa Nature. U znanstvenom svijetu takav uspjeh je doista rijetkost koji postižu svega par znanstvenika u svijetu godišnje.
Oba rada imaju i hrvatske znanstvene adrese jer je dio projekta ostvaren u Splitu gdje prof. Đikić radi kao voditelj laboratorija Molekularne biologije tumora na Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS) te na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. «Drago mi je da sam ovakvim svjetskim uspjehom okrunio svoj dugogodišnji volonterski znanstveni rad u Hrvatskoj, a posebno sam ponosan na rad sa mladim briljantnim znanstvenicima iz Hrvatske poput Koraljke koji dokazuju da posjeduju vrhunske znanstvene talente», kazao je Đikić. Iako rođeni Zagrepčanin prof. Đikić naglašava da je jako zadovoljan da i drugi gradovi poput Splita razvijaju centre izvrsnosti.
Ova znanstvena otkrića otvaraju brojne mogućnosti za farmaceutsku industriju u stvaranju lijekova koji mogu regulirati razgradnju bjelančevina u stanici. Na primjer, budući da stanice raka u razvoju ovise o raspadu određenih proteina koji su, čini se, od ključne važnosti za opstanak i širenje stanica tumora, stanice raka više se ne bi mogle množiti. U bolnicama se već koristi lijek Bortezomib (djeluje kao inhibitor proteazoma) za liječenje posebne vrste tumora - multiplog mijeloma. Budući izazov za farmaceutske kompanije je razvoj novih inhibitora proteazoma, među kojima može biti i novootkriveni receptor za ubikvitin. «Naša istraživanja mogu biti vrlo zanimljiva baza za otkrivanje novih i djelotvornijih lijekova koji mogu blokirati interakciju između Rpn13 i ubikvitina», kazao je Đikić.