NATJEČAJ ZA DODJELU STIPENDIJA

Kriteriji dodjele sredstava su:
• izvrsnost učenika i studenata (iznadprosječne ocjene, sudjelovanje u znanstvenim projektima i programima)
• područje studija mora biti kompatibilno sa područjima znanstvenih projekata MedILS-a
• student/primatelj stipendije mora biti spreman raditi svoj završni/doktorski rad na projektu MedILS-a tijekom trajanja stipendije
Pravo na dodjelu stipendije imaju:
a) Studenti/ce na sveučilišnom diplomskom ili integriranom studiju koji nisu stariji od 25 godina:
• ako nisu, osim iz opravdanih razloga, ponavljali godinu studija
• ako imaju prosjek ocjena u dosadašnjem studiju od najmanje 4,0
b) Polaznici/e doktorskih studija ili osobe sa završenim diplomskim ili integriranim sveučilišnim studijem koji nisu stariji od 30 godina, te osobe sa završenim doktorskim studijem na postdoktorskom usavršavanju koje nisu starije od 35 godina:
• ako su na diplomskom ili integriranom sveučilišnom studiju imali prosjek od najmanje 4,0
• ako dobro poznaju engleski jezik, do te mjere da se mogu uspješno služiti stručnom i znanstvenom literaturom
• ako su pokazali izvrsnost tijekom studija i u znanstvenoistraživačkom radu

Prijave za natječaj primaju se i rješavaju se dok se ne ispuni financijska kvota određena za dodjelu stipendija za tekuću godinu.
Prijavi se prilažu dokazi o ispunjavanju traženih uvjeta natječaja.

Potrebni dokumenti su:
• životopis
• potvrda o upisu na fakultet (za studente)
• prijepis ocjena u dosadašnjem studiju
• potvrde o osvojenim nagradama
• potvrde sudjelovanja u znanstvenoistraživačkim projektima
• motivacijsko pismo
• pismo preporuke mentora ili profesora

Nepotpune prijave neće se uzimati u razmatranje. Odluka o dodjeli sredstava bit će objavljena na internetskoj stranici Instituta u roku 8 dana od usvajanja odluke Povjerenstva.

Natječajnu dokumentaciju pošaljite na
e-mail:medils@medils.hr
ili na adresu:
MedILS
„Za dodjelu stipendije“
Meštrovićevo šetalište bb
21000 Split

Miroslav Radman, ravnatelj

Natječaj za dodjelu stipendija

Pravilnika o uvjetima, načinu i postupku dodjele stipendija za izvrsnost

Odluke Povjerenstva za dodjelu stipendija – siječanj 2011

Stipendije su odobrene slijedećim studentima:

Anita Vidović
Dinko Relković
Andrea Nikolić
Sandra Mihaljević
Marija Usenović

Odluke Povjerenstva za dodjelu stipendija – travanj 2011

Stipendije su odobrene slijedećim studentima:
Mira Kuzmić

NATJEČAJ za dodjelu stipendija u suradnji s Gradom Splitom

Kriteriji dodjele sredstava su:
• izvrsnost učenika i studenata (natprosječne ocjene, sudjelovanje u znanstvenim projektima i programima)
• područje studija mora biti kompatibilno sa područjima znanstvenih projekata MedILS-a
• student/primatelj stipendije mora biti spreman raditi svoj završni/doktorski rad na projektu MedILS-a tijekom trajanja stipendije
Pravo na dodjelu stipendije imaju:
a) Studenti/ce na sveučilišnom diplomskom ili integriranom studiju koji nisu stariji od 25 godina:
• ako nisu, osim iz opravdanih razloga, ponavljali godinu studija
• ako imaju prosjek ocjena u dosadašnjem studiju od najmanje 4,0
b) Polaznici/e doktorskih studija ili osobe sa završenim diplomskim ili integriranim sveučilišnim studijem koji nisu stariji od 35 godina:
• ako su na diplomskom ili integriranom sveučilišnom studiju imali prosjek od najmanje 4,0
• ako dobro poznaju engleski jezik, do te mjere da se mogu uspješno služiti stručnom i znanstvenom literaturom
• ako su pokazali izvrsnost tijekom studija i u znanstvenoistraživačkom radu
Prijave za natječaj primaju se i rješavaju se dok se ne ispuni financijska kvota određena za dodjelu stipendija za tekuću godinu.
Prijavi se prilažu dokazi o ispunjavanju traženih uvjeta natječaja.

Potrebni dokumenti su:
• životopis
• potvrda o upisu na fakultet (za studente)
• prijepis ocjena u dosadašnjem studiju
• potvrde o osvojenim nagradama
• potvrde sudjelovanja u znanstvenoistraživačkim projektima
• motivacijsko pismo
• pismo preporuke mentora ili profesora
Nepotpune prijave neće se uzimati u razmatranje. Odluka o dodjeli sredstava bit će objavljena na internetskoj stranici Instituta u roku 8 dana od usvajanja odluke Povjerenstva.
Natječajnu dokumentaciju pošaljite na
e-mail:medils@medils.hr
ili na adresu:
MedILS
„Za dodjelu stipendije“
Meštrovićevo šetalište bb
21000 Split

Tekst Natječaja
Pravilnik

Princezu Annu kroz laboratorije Mediteranskog instituta za istraživanje života rproveo je dr. sc. Bojan Žagrović, voditelj Laboratorija za računarsku biofiziku. Tom su prilikom Princezi predstavljeni uspjesi laboratorija za istraživanje biologije tumora te laboratorija računarske biofizike u kojima su studenti iz nekoliko različitih zemalja pokazali detalje iz svojih svakodnevih znanstvenih istraživanja.

Princeza se susrela i s Upravom MedILS-a – dr. sc. Marijom Alačević, osnivačicom MedILS-a te Brankom Roglićem, predsjednikom Upravnog vijeća MedILS-a. U velikoj dvorani Mediteranskog instituta za istraživanje života princezu je dočekalo 30-tak znanstvenika, donatora te osoblje koji su joj zahvalili na posjeti i ukazanom povjerenju.

«Posjet princeze Anne ima veliku vrijednost za MedILS, jer je time ona prepoznala MedILS kao centar izvrsnosti u nastajanju.  U sklopu njenog posjeta, dobili smo priliku predstaviti dosadašnje rezultate naših znanstvenika, način na koji se financiramo te je upoznati s budućim planovima razvoja Instituta. Interes princeze Anne za bazičnu znanost dokaz je važnosti i značaja koju znanost ima u današnjem svijetu», istaknuo je dr. sc. Bojan Žagrović, voditelj znanstvene grupe Računarska biofizika makromolekula.

Gastronomska ponuda MedILS-a za vrijeme posjeta uključivala je delicije mediteranske kuhinje – agrume, domaće vino, pršut, sir, zapečene školjke sa škampima, soparnik, domaći kolači i dr.

Na kraju posjeta, osoblje MedILS-a darovalo je Princezi Anni tradicionalni splitski kolač – Dioklecijanov vijenac nastao u kućnoj radinosti jedne splitske obitelji. Kolač je specifičan po tome što je napravljen od autohtonih sastojaka (smokve, badem, rogač, med, agrumi i dr.) i na identičan način kao što su se radili kolači u doba Dioklecijana. Kolač je u potpunosti plod naših težaka, a napravljen je na bazi domaćeg maslinovog ulja.  

Za dodatne informacije, molimo Vas da nam se javite na medils@medils.hr ili na broj telefona: 021/ 555 600.

Prva rasprava će se održati u maloj predavaoni na MedILS-u (Meštrovićevo šetalište bb, Split) u petak, 19. prosinca u 17 sati i bit će fokusirana na sve probleme i ograničenja vezane uz stvaranje umjetne stanice. Sintetičke, samoodržive funkcionalne jedinice sa sposobnošću udvostručavanja.

Rasprava će biti će popraćena malom neformalnom zakuskom.

Srdačan pozdrav,

MedILS

»Bakterijski seks od iznimne je važnosti za evoluciju i uvelike je ubrzava. Kad bi se evolucija oslanjala samo na mutaciju, trebalo bi proteći dugi niz godina za radikalnije promjene, dok bakterije seksom u jednom koraku stječu gene ili grupe gena koje im omogućavaju potpuno nove funkcije. Posebno je važno što bakterije transferom stječu gene odgovorne za patogenost», objasnila je Babić, prva autorica rada u Scienceu. U svom sam doktoratu proučavala je konjugaciju kod E. coli. Konjugacija, odnosno prijenos DNK od muške prema ženskoj stanici jedan je od mehanizama horizontalnog transfera gena, što je jedan od glavnih motora evolucije kod bakterija. Naime, horizontalni transfer je proces kojim bakterije stječu otpornost na antibiotike i zračenja. Znanstvenici su zahvaljujući novoj metodi došli do niza novih spoznaja, među kojima je i ona o bakterijskom “spolnom organu”. F pilus, proteinski polimer koji je i do pet puta dulji od same bakterije, jest «spolni organ» bakterija jer se kroz njega prenosi samo jedan od dva lanca DNK. On se zatim kopira u ženskoj stanici i tako nastaje dvolančani DNK koji se može ugraditi u kromosom ženske stanice», pojasnio je Radman. Uz M. Radmana i A. Babić, trenutno na postdoktorskom stažu u Pasteurovu institutu u Parizu, među autorima je još jedan Hrvat – dr. Marin Vulić (38) sa sveučilišta Northeastern u Bostonu.

Riječ je o otkriću bjelančevine Rpn13 koja djeluje kao novi receptor za razgradnju bjelančevina na proteazomu (čistaču stanice). Nobelova nagrada 2004. godine dodijeljena je trojci znanstvenika (Avraham Hershko, Aaron Ciechanover i Irwin Rose) za otkriće ubikvitina kao signala za razgradnju starih, istrošenih ili agregiranih bjelančevina u proteazomu. To originalno otkriće je staro točno 30 godina no do danas nisu otkriveni molekularni mehanizmi na koji se način proteazom prepoznaje ubikvitin na bjelančevine koje se trebaju razgraditi. Upravo taj nepoznati receptor (Rpn13) koji se veže za ubikvitin s velikim afinitetom predstavljen je u najnovijem broju časopisa Nature.

«Ovo je istraživanje najveći uspjeh moje karijere jer smo uspjeli otkriti dugogodišnju znanstvenu enigmu. Posebno me veseli da smo istraživanje započeli u našem laboratoriju u Frankfurtu ali smo vrhunske rezultate postigli zahvaljujući timskom radu molekularnih biologa, biokemičara, fizičara i genetičara. Naime, kad je Koraljka otkrila da se nepoznati receptor Rpn13 veže za ubikvitin odmah smo uspostavili znanstvenu suradnju sa strukturalnim biolozima sa Tehničkog sveučilišta u Münchenu i Sveučilišta Minnesote u Minneapolisu, te genetičarima sa Harvardskog Sveučilišta. Osim toga dio istraživanja je obavljen i u Splitu na MedILS, gdje Jelena Korać radi svoj doktorat upravo na Rpn13 projektu», istaknuo je dr. sc. Ivan Đikić.

Koliko je rad značajan nabolje pokazuje podatak da će časopis Nature objaviti dva rada o ovom otkriću: vodeći članak u izdanju koji opisuje biološki značaj Rpn13 receptora, te regularni rad o strukturi ubikvitin vezuće domene. Na oba rada prof. Đikić je voditelj projekata, a Koraljka Husnjak prva autorica. Osim toga uredništvo Naturea je pripremilo i posebne vijesti o ovim radovima u svom izdanju te intervju s prof. Đikić na web stranici časopisa Nature. U znanstvenom svijetu takav uspjeh je doista rijetkost koji postižu svega par znanstvenika u svijetu godišnje.

Oba rada imaju i hrvatske znanstvene adrese jer je dio projekta ostvaren u Splitu gdje prof. Đikić radi kao voditelj laboratorija Molekularne biologije tumora na Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS) te na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. «Drago mi je da sam ovakvim svjetskim uspjehom okrunio svoj dugogodišnji volonterski znanstveni rad u Hrvatskoj, a posebno sam ponosan na rad sa mladim briljantnim znanstvenicima iz Hrvatske poput Koraljke koji dokazuju da posjeduju vrhunske znanstvene talente», kazao je Đikić. Iako rođeni Zagrepčanin prof. Đikić naglašava da je jako zadovoljan da i drugi gradovi poput Splita razvijaju centre izvrsnosti.

Ova znanstvena otkrića otvaraju brojne mogućnosti za farmaceutsku industriju u stvaranju lijekova koji mogu regulirati razgradnju bjelančevina u stanici. Na primjer, budući da stanice raka u razvoju ovise o raspadu određenih proteina koji su, čini se, od ključne važnosti za opstanak i širenje stanica tumora, stanice raka više se ne bi mogle množiti. U bolnicama se već koristi lijek Bortezomib (djeluje kao inhibitor proteazoma) za liječenje posebne vrste tumora – multiplog mijeloma. Budući izazov za farmaceutske kompanije je razvoj novih inhibitora proteazoma, među kojima može biti i novootkriveni receptor za ubikvitin. «Naša istraživanja mogu biti vrlo zanimljiva baza za otkrivanje novih i djelotvornijih lijekova koji mogu blokirati interakciju između Rpn13 i ubikvitina», kazao je Đikić.